Samo ovaj izdvojeni citat pokazuje primarno zašto je Dinamo toliko uspješan u okvirima HNL-a, ali i u Europi, a pogotovo u komparaciji sa ostalim domaćim klubovima. U emisiji “Druga strana“ koja je emitirana na HRT-u gostovao je prof. Zrinko Čustonja, jedan od vodećih stručnjaka za strateško upravljanje u sportu. Tema je bio GNK Dinamo i njegovi poslovni rezultati, kao i sama organizacija i struktura kluba.
Sa sasvim objektivne i nenavijačke strane odgovoreno je na mnoga bitna pitanja, ali su i neke stvari demistificirane. Sportska spika izdvaja najvažnije detalje iz 25-minutnog razgovora kroz 10 točaka.
Na početku je prof. Čustonja istaknuo sljedeće.
1. “Dinamo je ostvario najbolji rezultat u povijesti u financijskom smislu u prošloj godini, jer je prihod kluba bio čak 478 milijuna kuna, a struktura prihoda je također dobra jer klub oko 55 posto uprihodi od prodaje igrače, a nekih 35 posto od nagrada UEFA-e i to je ono od čega Dinamo živi.”
Profesor izdvaja još jedan vrlo zanimljiv podatak, a taj je da je Dinamo po prihodima bolji od mnogih jakih firmi u zemlji, poput Nove TV, Optima telekoma, Infobipa, Ingrada, Calsberga, Badela itd.
2. Dinamo funkcionira kao udruga građana, a ne kao dioničko društvo i taj način je sasvim u skladu sa zakonskim propisima, iako ima otpora manjeg dijela navijača koji bi željeli biti uključeni u rad kluba.
Na pitanje voditelja Željka Karduma “kako je moguće da Dinamo uz tolike prihode ipak iskazuje gubitak u prvih šest mjeseci 2022’“ odgovoreno je vrlo logično.
Gost je istaknuo da je razlog tome činjenica da “Dinamovi prihodi nisu redovni, već ovise o novcu od prodaje igrača, kao i od UEFA-e, stoga je jasno da klub ne može cijele godine računati na jednak priljev sredstava“.
U nastavku razgovora povuklo se pitanje izvora prihoda.
3. Dinamov “neuspjeh“ zapravo vrijedi 25 milijuna eura prihoda. To je istaknuto kada se poteglo pitanje ovogodišnjeg učešća u Ligi prvaka. Profesor Čustonja ističe da je novac naprosto najvažniji u sportu i temelj svega. Kombinirano, Dinamo ima veće prihode od Hajduka, Rijeke i Osijeka zajedno. Drugi klubovi ne mogu dosegnuti te prihode jer naprosto nemaju UEFA novca u toj mjeri niti imaju mogućnosti sudjelovanja u tim natjecanjima, a to se ujedno i reflektira na nemogućnost prodaje igrača za jednake iznose kao što to radi Dinamo, odnosno konkurencija nema jednaku mogućnost “raspolaganja imovinom“.
4. Postavljeno je pitanje onda koja je tajna uspjeha Dinama?
Odgovor prije svega leži u ljudskim resursima. Dinamo ima vrhunske trenere i osoblje, a škola nogometa kao glavna okosnica kluba konkurentna je najboljima u Europi. Samo su Ajax, Šahtar i Sporting Lisabon ispred Dinama kada su u pitanju plasmani igrača u klubove liga petice.
Osim ljudskih potencijala na razini škole i trenera, Dinamo ima i odličnu Upravu koja onda radi i odlične transfere jer je na aktualnom popisu koji je Zlatko Dalić objavio 15 ili 16 igrača koji su ponikli u Dinamu ili su afirmirani kroz Dinamo.
Logično potpitanje je – pa zašto onda drugi to ne kopiraju?
Odgovoreno je da je razlog što drugi klubovi na mogu naći dovoljno kvalitetan kadar kako bi to ostvarili. Profesor ističe da u Dinamu nema nikakve improvizacije, već da se trenira 5x tjedno, da se točno zna što mora usvojiti dijete od sedam, osam ili devet godina. U drugim klubovima ima dosta improvizacije, a to u Dinamu nije slučaj. Osim toga, čak i da netko ima novac, nije lako naći dovoljno kvalitetan, educiran i iskusan kadar samo tako.
5. Bitna je i infrastruktura. Iako Dinamo ima veliki problem sa Maksimirom, koji će se riješiti kad tad, ono sa čim Dinamo nema problem su trening tereni kojih ima čak sedam. Istaknut je primjer Hajduka koji ima samo dva takva terena i koji nema kamp, što predstavlja ozbiljan problem.
6. Jedno od pitanja, naravno, dotaklo se i Zdravka Mamića. Gosta je istaknuo kako je nedvojbeno on taj koji je stvorio postojeći sustav i podigao ga na sadašnju razinu. Država kaže da je pri tome kršio zakone i sudstvo ga je za to osudilo, ali to ne umanjuje činjenicu da je on taj koji je sve izgradio. Prije svega se tu misli na sustav škole i prodaje igrača jer je Dinamo naprosto osuđen na stvaranje, pa na prodaju, a samo oni najelitniji klubovi iz samog europskog vrha ne moraju stvarati, već kupuju.
U zaključnom dijelu emisije otvoreno je pitanje odnosa sa Gradom Zagrebom.
7. Jedno od najvažnijih pitanja bilo je o često ponavljanoj mantri kako je “Dinamu lako jer mu Grad Zagreb daje novac“. Profesor Čustonja ističe da to naprosto ne stoji jer je činjenica da Dinamo (ali i Hajduk) uplate više u gradski proračun nego što od njega dobiju.
Primjer Dinama iz prethodne četiri godine pokazuje da je primio 55 milijuna kuna, a uplatio 122 milijuna kuna, što u gradski, što u državni proračun. Čak se može reći da je Dinamo itekako poželjan partner za Grad Zagreb iz čisto ekonomskih razloga jer generira velike prihode i puno uplaćuje u proračun.
Osim toga, Dinamo je, ako se gleda samo prva momčad, uvjerljivo najjači poslodavac u državi po neto primanjima, a i na razini cijelog kluba prosječna neto plaća kreće se oko 10 tisuća kuna, istaknuo je profesor Čustonja.
8. Istaknuo je da se u posljednjih nekoliko godina i Hajduk poprilično podigao jer na prvu momčad sada troši nekih 50-ak milijuna kuna, a to se ranije kretalo oko 16-17 milijuna. Daleko je to još od 150 milijuna kuna koje troši Dinamo, ali je korak u pravom smjeru.
9. Otvoreno je i vječno pitanje odnosa sa navijačima i istaknuto je da se tu radi o određenom nezadovoljstvu zaista manjeg broja navijača zbog načina upravljanja klubom. Oni bi veću participaciju, a sadašnji sustav im to jednostavno ne omogućava. Gost ističe da je sadašnji sustav taj koji daje rezultate i da je pravno potpuno usklađen s propisima Republike Hrvatske, a da je prije toga vladao popriličan nered po principu “sto baba, kilavo dijete“.
Navedena teza zaista stoji – jer zašto mijenjati nešto što odlično funkcionira? Da je to najbolji i najinkulzivniji sustav na svijetu, uvijek bi se našlo nekog nezadovoljnika, naprosto jer je takva ljudska priroda.
10. Kada se crta podvuče, zaista ispada da je Dinamov jedini ozbiljan problem stadion, a o tome smo već pisali i još ćemo pisati. Nevjerojatno je da glavni grad Hrvatske nema stadion dostojan reprezentacije, ali i najjačeg kluba u zemlji.
Već je nekoliko puta rečeno da je Dinamo spreman sam financirati gradnju bez ikakve pomoći države, ali se moraju riješiti imovinsko-pravni odnosi na zemljištu na kojem se sada nalazi Maksimir. Plan države koja bi obnavljala kompletnu sportsku infrastrukturu je ambiciozan i pohvalan, ali Dinamu nije nužan.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje
